Urbanističko i arhitektonsko rješenje istočne obale splitske gradske luke može se opisati kao jedan od vjerojatno najuzbudljivijih zadataka na ovom prostoru s kojim će se projektanti morati suočiti u budućnosti. Globalno gledano, teško je zamisliti da u mnogo gradova, sto metara od stroge gradske jezgre na listi UNESCO-ve svjetske baštine, uzduž morske obale postoji devedeset tisuća kvadrata polupraznog i sasvim neartikuliranog prostora koji treba u potpunosti programski i urbanistički definirati kako bi, između ostalog, uključio željezničke i autobusne terminale, hotele, javne garaže, kongresni centar, kulturne i turističko-ugostiteljske sadržaje. Istodobno, potrebno je razriješiti problem prometne infrastrukture treće najveće putničke morske luke na Mediteranu, koja je dio obuhvata ovog zadatka.
Tijekom naglog rasta Splita u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, postojali su drugi prioriteti – stambena izgradnja Splita 2 i Splita 3 te objekti i infrastrukture Mediteranskih igara 1979. godine – pa je prostor luke ostao nedovršen. Splitska gradska luka nikada nije planirana u cjelini i oduvijek se dijelila na rivu te istočnu i zapadnu obalu. Riva, kao centralni dio luke ispred Dioklecijanove palače, arhitektonski je sasvim artikulirana uređenjem 2007. godine po prvonagrađenom natječajnom projektu Studija 3LHD. Zapadna obala, bivša industrijska zona starog Splita, tijekom 20. stoljeća postupno je planirana i građena. Stvaranje novog gradskog pročelja u zoni neujednačene i sporadične gradnje te planiranje novih sadržaja, kao i promišljanje automobilskog i pješačkog kretanja, razriješio je nagrađeni natječajni rad grupe autora iz splitskog URBS-a 1958. godine, koji je kasnije i realiziran uspjelim projektima arhitekata Nevena Šegvića i Lovre Perkovića. Zapadna obala svoju je konačnu preobrazbu doživjela 2013. godine proširenjem i uređenjem reprezentativne šetnice cijelom dužinom. Danas, nakon svih navedenih zahvata, postoji mogućnost da se konačnim osmišljavanjem istočne obale stvori cjelovit reprezentativni prostor, gradski lungo mare i splitsko morsko pročelje.